Programi:

• Put božura, nedjelja, 20.svibnja 2012.godine

• Golica, nedjelja, 27.svibnja 2012.godine

Programi drugih društava:

• PD Glas Istre, nedjelja 03.lipnja 2012.godine

• Visoke Tatre, HPD Željezničar, Zagreb

 Obavijest:

• Ljetni tečaj za vodiče 12. - 18. svibnja u Tuku

Bujština, 30.ožujka 2012.godine

Bujština, 24.veljače 2012.godine

Bujština, 27.siječnja 2012.godine

Bujština, 21.prosinca 2011. godine

Bujština, 26.studenog 2011.godine

Bujština, 21.listopada 2011.godine

Bujština, 23.rujna 2011.godine

Bujština, 26.kolovoza 2011.godine

Bujština, 22.srpnja 2011. godine

Bujština, 24.lipnja 2011.godine

Bujština, 25.ožujka 2011. godine

Bujština, 29.veljače 2011.godine

Bujština, 28.siječnja 2011. godine

Glas Istre, 19.kolovoza 2011.godine

Glas Istre, 10. kolovoza 2011.godine

ljeti ( 01.05.-30.09.)  od 20 do 21sat

zimi ( 01.10.-30.04.) od 19 do 20 sati

Dežursvto u planinarskoj kući na Žbevnici:

svake nedjelje tijekom cijele godine

zaposleni planinari                              -  80,00 kuna

učenici, umirovljenici                           - 40,00 kuna 

članska iskaznice                                - 10,00 kuna

Podsjećamo naše članove da se članarina za tekuću godinu podmiruje do 31.ožujka.

Sve ostale ljubitelje prirode, kretanja i druženja pozivamo da nam se pridruže s porukom HODANJEM DO ZDRAVLJA.

 Sve obavijesti o nabavci markice kao i za učlanjenje može se dobiti kod Žužane Dušanić na mobitel 0912060510

Dobro je znati da se sredstva od uplaćene članarine koriste za:

- osiguranje u slučaju nesreće u planini za svakog člana koji na članskoj iskaznici ima ovjerenu markicu za tekuću godinu (10.000 kn za smrt; 20.000 kn za invaliditet);

- sufinanciranje obnove planinarskih objekata;

- stručni rad članstva u 15 specijalističkih djelatnosti.

Osim toga plaćenom članarinom ostvaruje se popust od 50% u cijeni noćenja u planinarskim domovima u Hrvatskoj, Sloveniji i dijelu BiH, popusti u trgovinama planinarske opreme (Iglu i Vrhunac 10%), 50% popusta u cijenama ulaznica u nacionalnim parkovima u planinarskom području te u kupnji planinarske literature.

PREUZMI PRISTUPNICU

Članci niže dokazuju našu želju i dobru volju da izgradimo nešto čvrsto i trajno. 1998. podizanje doma bilo je pitanje mjeseca, a prošlo je toliko godina. Pitamo se gdje je krenuo naopako, nizbrdo. Zašto i nakon punih 15 godina još uvijek stoji kamen temeljac pokopan negdje u šumi ispod Žbevnice, a nitko se više ne sjeća točno gdje? Hoće li naša kućica moći jednog dana ponosno otići u mirovinu ili će je otpuhati vjetrovi vremena i prolaznosti? Hoće li planinari u budućnosti imati gdje popiti topli čaj i skloniti se od nevremena ili će prolaziti mimo kao da tu nije bilo ničega?

Glas Istre 11.svibnja 1998.

Kratka povijest Društva

Dana 10. travnja 1983. godine na inicijativu radnika iz Digitrona Buje osnovana je sekcija planinarskog društva "Kamenjak" Rijeka za područje tadašnje općine Buje. Već do listopada iste godine okupilo se više od stotinu članova i prema Statutu planinarskog saveza Hrvatske stečeni su uvjeti za osnivanje planinarskog društva.

Osnivačka skupština održana je 09. prosinca 1983. godine u Umagu. Inicijativni odbor je bio u sastavu Berislav Kvajo, Romano Bašić i Dušan Grgur. Društvo je imalo slijedeće ciljeve:

•  da radne ljude, omladinu i sve druge građane Općine Buje okuplja u društvo i da ih navikava  na život i   rad   u    planinama,
• da kod svih članova razvija drugarstvo, skromnost, upornost, snalažljivost, prisebnost, odvažnost, otpornost,  izdržljivost,
• da kod svojih članova razvija neograničenu ljubav prema domovini,
• da aktivno radi na popularizaciji skijaškog sporta na Bujštini..

Predloženo je da se u pojedina radna tijela društva izaberu ljudi "koji nisu preopterećeni sa raznim funkcijama i poslom vezanim za česta putovanja jer društvo treba entuzijaste koji će razviti aktivnosti društva, proširiti članstvo i učvrstiti ga u familiji sportskih društva". Za prvog predsjednika izabran je Berislav Kvajo. Osnovane su četiri sekcije: planinarska, skijaška, speleološka i omladinska

Na osnovu prijedloga inicijativnog odbora usvojeno je da se društvo zove "Planik" sa sjedištem u Umagu, Obala maršala Tita 3/II. Razlozi za izbor imena društva bili su što je Planik najviši vrh Ćićarije (1.272 m), što je njegovo ime vezano za borbu protiv neprijatelja u II svjetskonm ratu, što je u šumi na obronku Planika štampan prvi mjesečnik "Glasa Istre" i što se sa njegovog krševitog čunja otvara vidik na Učku,Ćićariju  i Istru.

U prvoj godini samostalnog djelovanja u Društvo se učlanilo oko 400 članova, organizirano je 28 planinarskih, 7 skijaških izleta i 6 memorijalnih pohoda. Aktivna je bila i suradnja s drugim planinarskih društvima.

članak iz Istarske kronike 12.prosinca 1983.

Bilten iz 1984.godine

Izvadak iz Biltena

POSTANITE ČLANOVI PLANINARSKOG DRUŠTVA "P L A N I K"  Dođite da uživate u estetici prirode, da slušate šumove vodopada, da osjetite miris borova i cvijeća, da čujete cvrkut ptica, riku jelena, da vidite plahu srnu. Dođite da upoznate mjesta i događaje iz NOB-e, da upoznate ljude i običaje, da vidite spomenike, da vidite ruševine prošlih vremena i građevine sadašnjosti. Dođite da se odmorite i da skupite nove snage. Mogućnosti imate da se fizički i psihički iživite, da izaberete onu aktivnost koja vama odgovara. Želite li se penjati na oštre i opasne vrhove? Želite lagane izlete? Možda želite proučavati floru i faunu? Možda istraživati nepoznate predjele ili pak želite prodirati i u dubine špilja i ponora? Želite li uživati u zimskim pejzažima jureći skijama po bijelome plaštu? Dođite i provedite svoje najmilije, povedite znance i prijatelje. Plemenita priroda pružit će vam radost života, obnovit će vaše snage, ona vas čeka – dođite!   Stanko Vičić

Penjanje i ostalo muvanje po brdima iziskuje velike fizičke napore, za koje nam je potrebno mnogo energije (između 4000 i 5500cal dnevno). Energiju našem organizmu daju ugljikohidrati koji dolaze u obliku šećera. Zato je dobro u džepu jakne ili ruksaka imati čokoladu, grožđice, bombone, tablete glukoze kojima možeš uvijek brzo povratiti energiju. Istu ulogu imaju izotonični napici, ali i najobičniji, dobro zašećereni čaj.  Masti također daju energiju, dobar su izvor topline, imaju veliku energetsku vrijednost, što je vrlo korisno zimi. Zimi tijelo troši i više topline, pa hrana treba biti kaloričnija, ali ne preteška za probavu. Masnu hranu jedi prije izleta jer se duže i teže probavlja. Neposredno prije pješačenja ne jedi previše. · Bjelančevine ne stvaraju energiju, ali su potrebne za obnovu tkiva, osobito mišića. Nalaze se u jajima, mlijeku i mesu. · Osim bjelančevina važni su i minerali i vitamini. Što su napori veći to je potreba za vitaminima veća, osobito za vitaminima B, C i E. Vitamina ima najviše u voću, mlijeku i vitaminskim tabletama. · Na izlet ponesi nešto zasoljene hrane, jer ćeš tom solju nadoknaditi onu sol koja se izlučuje znojenjem. Budući da naš organizam nema osjetilo za nedostatak soli tj. neravnomjernu količinu elektrolita u tjelesnim tekućinama sami moramo brinuti o svojoj »slanoći« ako želimo izbjeći tromost, umor i u krajnjem slučaju toplotni udar. Tekućina je neophodna za život, a posebno za fizičke aktivnosti. Zato uvijek moraš brinuti da sa sobom imaš dosta tekućine.

PLANINARSKE CIPELE (GOJZERICE). Pri kupnji gojzerica izaberi jedan do dva broja veće, tako da u njima ima mjesta za bar dvije čarape. Džon pravih gojzerica ima na sebi žutu ovalnu oznaku na kojoj piše »vibram«. ČARAPE-jedan par pamučnih i bar jedan par vunenih debljih dokoljenki - dva ili tri para čarapa se ne nose samo zbog hladnoće, nego i za zaštitu noge od žuljeva. HLAČE-pumperice (lastex, samt) ili obične hlače (traperice, samterice). FLANELSKA KOŠULJA, PAMUČNA MAJICA KRATKIH RUKAVA. GAĆE I POTKOŠULJA - izbjegavaj sintetiku prilikom kupnje rublja jer o vrsti materijala znatno ovisi koliko ćeš se oznojiti na usponu! VJETROVKA, JAKNA, PULOVER, VESTA-za zaštitu od vjetra i hladnoće. Također, imaj na umu da se toplina tijela bolje čuva većim brojem tanjih slojeva odjeće negoli malim brojem debelih slojeva.

SADRŽAJ NAPRTNJAČE NAPRTNJAČA (RUKSAK). Bitno je da dobro prianja uz leđa, a dobro je da ima više džepova i pretinaca. HRANA dovoljna za duljinu izleta i malo rezervne. ČUTURA, plastična boca ili zimi termos-boca sa zaslađenim čajem, Cedevitom ili običnom vodom. REZERVNA POTKOŠULJA, KOŠULJA I ČARAPE-odjeća u koje ćeš se presvući kad budeš mokar od znoja, kiše. KIŠOBRAN ILI KABANICA za zaštitu od kiše i snijega. NOVČANIK (S NOVCIMA), OSOBNA I PLANINARSKA ISKAZNICA ZEMLJOVID(I); KOMPAS; SAT; LETAK S PLANOM IZLETA; TRANSVERZALNI VODIČ KAPA - ljeti za zaštitu glave od utjecaja sunca, a u zimskim uvjetima za zaštitu od vjetra i hladnoće. ŠTAPOVI za hodanje (»teleskopski« tj. složivi) ili ski-štapovi. Oslanjajući se na štapove čuvaš svoja voljena koljena. KUTIJA SA SITNICAMA »KOJE ŽIVOT ZNAČE« - NOŽ (švicarski nož i nožić za jelo), ŽLICA, OTVARAČ ZA KONZERVE, BATERIJSKA SVJETILJKA (koja svijetli), TOALET-PAPIR, TELEFONSKA KARTICA (može i mobitel),

NOVINSKI PAPIR, ŠPAGA, TABLETE PROTIV BOLOVA i sl. PRIBOR ZA PRVU POMOĆ - slična takva kutija u kojoj se nalaze sterilni zavoji, gaza, sredstva za dezinfekciju, »mikropor«-.aster i lijekovi ASTROFOLIJA - zaštitna folija za očuvanje tjelesne topline u slučaju nesreće i dugotrajnog mirovanja na otvorenom FOTO-APARAT

Višednevni izleti i noćenje u planini

Višednevni izleti su organizacijski, fizički i financijski zahtjevniji, pa njihovoj pripremi i realizaciji valja pristupati ozbiljnije i temeljitije. Oni uz višednevno pješačenje obuhvaćaju i noćenje u planini, za koje se također valja pripremiti i ponijeti potrebnu opremu. Na višednevnim izletima najčešće se boravi u planinarskim objektima. To su planinarski domovi, kuće, skloništa i bivci. Većina planinarskih domova otvorena je vikendom u ljetno doba godine, a zimi po dogovoru. Za razliku od planinarskih domova i kuća, planinarska skloništa i bivci su objekti koji pružaju privremeni i manje komforan smještaj. Namijenjeni su za kraći boravak u alpskim i općenito nepristupačnim područjima. Obično su neopskrbljeni iako ima i uzornih izuzetaka.

Vrijeme i predviđanje (ne)vremena

Osim o spremnosti i spretnosti sudionika, uspjeh izleta uvelike ovisi o vremenskim prilikama, koje se nažalost ne mogu naručiti, ali se bar djelomično mogu predvidjeti. Pripremajući se za polazak na izlet treba obratiti pozornost je li prethodnih dana padala kiša (sklizavost, blato na stazama, prohodnost makadamskih cesta), koliko ima snijega. Budući da se vrijeme u planini može mijenjati fantastičnom brzinom (npr. ljetni popodnevni pljuskovi), nemoguće je dati sasvim točnu i sigurnu prognozu. Bez obzira na prognozu sa sobom uvijek treba nositi kišobran ili kabanicu. Zatekne li te u planini zatekne nevrijeme s grmljavinom, izbjegavaj izložene planinske vrhove, stjenovite grebene, stijene i osamljeno drveće zbog opasnosti od udara munje. Također, izbjegavaj skliske staze nad velikim strminama, a ako moraš ići njima, tada koračaj pažljivo! U slučaju lošeg vremena i drugih nepovoljnih okolnosti, radije odustani od cilja, jer se forsiranjem ne može ostvariti zadovoljstvo, koje je glavni cilj izleta.

POKAZATELJI VREMENA

Vrijeme se može predviđati i pomoću barometra. Pad tlaka predznak je lošeg vremena, a porast ili stabilan tlak dobrog. Nalazite li se na planinskim meteorološkim postajama, prije polaska se valja raspitati kakvo vrijeme se može očekivati.

DOBRO VRIJEME:

visoki oblaci nejasnih kontura, mirujući ili dolazeći s istoka; magle i oblaci koji se spuštaju · nebo blago modro ili jasno modro, vedro, blago večernje rumenilo čistih boja · blagi, noćni i jutarnji povjetarac s vrhova u dolinu · vidik nejasan, horizont dalek, konture mutne (ljeti) · kišica iz svjetlijih oblaka

LOŠE VRIJEME:

gomilasti oblaci, nepravilnih oblika ili oblaci oblika ovčica · nestalan vjetar, noćni povjetarac odozdo prema gore · puhanje zapadnih, južnih i jugozapadnih vjetrova · velika količina vlage i sparina · brzo kretanje visinskih oblaka od istoka prema zapadu · kolobari oko mjeseca i sunca · reumatizam starijih planinara

Planinarski putevi i markacije

Planinarski putevi i staze

U planini se treba kretati isključivo planinarskim stazama jer one služe da se njima sigurno i sa što manje teškoća dođe do određenog cilja i nazad. Planinarske puteve razvrstavamo u tri kategorije; 1. lagani - onaj na kojem se ne treba pomagati rukama; 2. srednje teški - na težim mjestima moramo se pomagati rukama; i 3. teški put - onaj na kojemu je upotreba ruku neophodna. One staze, koje za lakše i sigurnije kretanje imaju na kritičnim mjestima ugrađene metalne sajle i klinove, zovemo još i osiguranim stazama.

Orijentacija

• Izabrati izlet kojeg tjelesno i vremenski možemo savladati
• Ne ići u planinu sam, ne odvajati se od skupine
• Obavijestiti obitelj o svom smjeru kretanja i vremenu povratka, i držati se toga
• upisati se u knjigu posjetitelja na planinarskim domovima
• pitati i poslušati savjet domara ili iskusnih planinara
• računati na moguću promjenu vremena, imati sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra
• nositi uvijek baterijsku svjetiljku
• nositi uvijek šibice ili upaljač i svijeću
• nositi uvijek malu osobnu apoteku za pružanje prve pomoći
• na svakom dužem izletu nositi planinarsku zemljopisnu kartu i po mogućnosti kompas
• držati se markiranih planinarskih puteva
• na nogama nositi čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom
• zimi biti posebno oprezan i misliti na rano padanje mraka
• ne ići zimi na izlete koje ne poznajemo u ljetnim uvjetima
• u viša brda zimi ne ići bez iskusnih članova u planinarskoj skupini
• nakon obilnih snježnih padalina tri dana ne ići u više planine
• pratiti vremensku prognozu i obavijesti o stanju snijega i rizicima od lavina

(www.gss.hr/planinarenje.htm)

U planini se treba kretati isključivo planinarskim stazama jer one služe da se njima sigurno i sa što manje teškoća dođe do određenog cilja i nazad. Planinarske puteve razvrstavamo u tri kategorije; 1. lagani - onaj na kojem se ne treba pomagati rukama; 2. srednje teški - na težim mjestima moramo se pomagati rukama; i 3. teški put - onaj na kojemu je upotreba ruku neophodna. One staze, koje za lakše i sigurnije kretanje imaju na kritičnim mjestima ugrađene metalne sajle i klinove, zovemo još i osiguranim stazama.

Markacije

Najčešća planinarska markacija je crveni krug s bijelom sredinom. Crveno-žute okrugle markacije nalaze se na Europskim pješačkim putevima. Plavo-bijelom markacijom se označavaju pristupi špiljama, rijekama ponornicama, izvorima i drugim speleološkim objektima. Zeleno-crveno-bijele markacije su one koje se nalaze 200m oko granica dviju država.

Prije negoli krenete na odabranu planinarsku rutu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi.

Planinarenje postaje sve popularnije. U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja kaotična i stresna svakodnevica. Brige, problemi i frustracije ustupaju mjesto uživanju u ljepotama netaknute prirode, ali i u vlastitim koracima, disanju punim plućima i ničim opterećenim mislima. Uz to, onako usput, poboljšava se fizička kondicija, jača mišićna masa i podiže otpornost organizma.

Koje su koristi od planinarenja

Planinarenje predstavlja idealan način za održanje i poboljšanje psihofizičke kondicije. Hodanje i uspinjanje planinama jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova. Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se obrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka te pospješuje transport i opskrbljenost krvi kisikom. Pospješuje izmjenu tvari u organizmu i, između ostalog, bez posebnog režima prehrane smanjenje masnoće u tijelu, pa tako i tjelesne težine.

Uz to, planinarenje je pravi melem za dušu. Relaksira, oslobađa stresa, potiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje. Planinarenje pozitivno djeluje i na socijalnu sferu života, omogućuje nova poznanstva i sklapanje prijateljstava.

Kako se pripremiti za planinarenje

Unatoč prekrasnoj prirodi i romantičnoj idili koja vas bez sumnje očekuje na planinama, planinarenje nipošto nemojte poistovjetiti sa šetnjom u obližnjem parku. Stoga se ni na najnižu planinu, ni na najblaži uspon ne upuštajte bez prethodne fizičke pripremljenosti.

U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja kaotična i stresna svakodnevica ali se ni na najnižu planinu, ne upuštajte bez dobre fizičke pripreme.

Ako se aktivno ne bavite nekim od oblika organizirane sportske rekreacije, najuputnije je da otprilike mjesec dana prije odlaska u planine, svakodnevnim brzim hodanjem ili trčanjem postignete neophodnu fizičku kondiciju. Ako imate problema sa zdravljem, prije negoli se uputite u planine obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom. Jednako tako, stručnjaci smatraju da prije polaska u planine osobe iznad 50 godina života moraju obavezno obaviti specijalistički pregled srca, dok ga onima iznad tridesete preporučuju.

U prilog činjenici da je i za rekreacijsko planinarenje neophodna fizička kondicija te obavezan ili eventualan kardiološki pregled govore podaci da se na planinama najviše strada zbog umora, fizičke iscrpljenosti te opterećenosti srca i krvotoka.

Nadalje, prije negoli krenete na odabranu planinarsku rutu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi. Iako bi bilo najbolje da se u potpunosti suzdržite od branja cvijeća i ostalog bilja, nabavite i proučite kartu zakonom zaštićenog raslinja toga područja kako ne biste došli u napast te da biste mogli poučiti ekološki neosviještene pojedince. Kako najviše korisnih savjeta možete dobiti od onih koji se već bave planinarenjem, najuputnije je da se učlanite u planinarsko društvo koje zasigurno postoji u vašem mjestu.

Što obući i što ponijeti na planinarenje

Ako zbog nedostupnosti ili financijskih razloga niste u stanju nabaviti posebnu odjeću za planinarenje, najvažnije je da ona bude sportskog kroja, dakle udobna i da ne sputava vaše pokrete, te da je načinjena od prirodnih vlakana. Pri odabiru dajte prednost u planinskim uvjetima najpraktičnijem slojevitom oblačenju, primjerice, umjesto jednog debljeg pulovera, radije obucite dva laganija.

Uz uobičajenu odjeću, obavezno nabavite nepromočivu kišnu jaknu s kapuljačom koja je k tome i dovoljno široka da je možete navući preko naprtnjače. Za razliku od odjeće, cipele, koje vam u planinama mogu sačuvati glavu, neka budu što solidnije. Kako one moraju biti od što kvalitetnijih i robusnijih materijala te anatomski oblikovane da bi sačuvale vaša stopala i gležnjeve, nabavite ih isključivo u specijaliziranim prodavaonicama uz savjet stručnog prodavača. Uz cipele nabavite i posebne sokne bez šavova koje vas ne mogu nažuljati. Nemojte zaboraviti ni na kvalitetne sunčane naočale te pokrivalo za glavu koje će vas zaštiti od djelovanja sunca posebno jakog na visinama.

Naravno, u obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelika, ni previše mala naprtnjača od nepromočiva materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovana. U naprtnjači prvenstveno treba biti kutija prve pomoći, s flasterima, flasterima za žuljeve, sprejom za rane, zavojem, zavojem za zglobove, sredstvom protiv sunčanih opeklina i ugriza insekata, tabletama protiv glavobolje, za snižavanje temperature i tome slično. U naprtnjaču treba staviti i nožić, baterijska lampu, planinarsku kartu, osobne dokumente, isključen ali napunjen mobilni telefon te naravno, ovisno o duljini rute, dovoljno tekućine za piće i hrane za nekoliko manjih obroka.

Nemojte zaboraviti ni na nekoliko rezervnih vrećica u kojima ćete svoje otpatke ponijeti kući ili do najbližeg odlagališta. U naprtnjači mora biti mjesta za rezervne čarape i rublje te, bez obzira na godišnje doba, komad toplije odjeće koji vas može ugrijati u slučaju naglih promjena temperature specifičnih za planinsko područje.

Uz to, bila bi prava šteta da svoje uživanje u ljepotama ne ovjekovječite fotoaparatom i ne dokumentirate vodeći planinarski dnevnik, pa u naprtnjači napravite mjesta i za to.

Kako planinariti

Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopće ne trebate opterećivati hodanjem, vaše ruke neka ipak budu u laktu savijene pod pravim kutom te aktivnije nego inače, a vaš hod neka bude nešto brži nego što ste na to naviknuli. Kako prije svake fizičke aktivnosti treba zagrijati organizam, prije negoli započnete s penjanjem, odradite seriju vježbi razgibavanja i istezanja za sve mišićne grupe, a prvih petnaestak, dvadesetak minuta hodajte laganijim hodom.

U obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelika, ni previše mala naprtnjača od nepromočiva materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovana.

Da biste uštedjeli energiju, dužinu koraka prilagodite usponu te što je on blaži, vaši koraci neka budu manji. Tempo hoda prilagodite svojim mogućnostima, a ako ste u društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilike svaka se dva sata neizostavno kratko odmorite i priuštite si manji obrok, primjerice energetsku pločicu, čokoladu te sušeno ili svježe voće, a otprilike svakih pola sata nešto popijte. Stoga na planinarenje ponesite dovoljno tekućine, negazirane mineralne vode, vodom razrijeđen jabučni sok ili lagano zaslađen voćni čaj. Primjerice, na jednodnevni izlet ponesite oko 2 litre napitka.

(prema članku sa stranice www.coolinarika.com/clanak/planinarenje)

"PLANIK" U M A G

Obala J. B. Tita 3/1

PRAVILA I PROCEDURE ZA ORGANIZACIJU PLANINARSKIH

IZLETA I POHODA

Umag, veljače, 1998.

Na osnovi odredbe članka 25., Statuta Hrvatskog planinarskog društva «Planik» Umag (dalje u tekstu: Društvo), Upravni odbor Društva je na svojoj 3. sjednici od 17. veljače 1998. godine donio je

ČLANAK 1.

Ovim pravilima i procedurama uređuju se sva redovna pitanja koja se pojavljuju u organizaciji jednodnevnih ili višednevnih izleta ili pohoda u kojima sudjeluju članovi Društva i ostale zainteresirane osobe. Posebno se uređuju dužnosti vođe izleta ili osobe koja se prihvatila suradnje u organiziranju izleta.

ČLANAK 2.

Radi ostvarivanja interesa članstva Društva i provođenja osnovne djelatnosti – planinarenja i organiziranog posjećivanja prirode, za svaku kalendarsku godinu Upravni odbor donosi, početkom iste godine, KALENDAR PLANINARSKIH IZLETA.

U sastavljanju Kalendara izleta nastojat će se predvidjeti najmanje dva izleta ili pohoda mjesečno, ovisno o dobu godine i trajanju.

ČLANAK 3.

KALENDAR IZLETA sadrži naziv destinacije, datum održavanja i voditelja izleta- pohoda.

Ukoliko se neki izlet organizira izvan Kalendara izleta, takav prijedlog i voditelja izleta odobrava Predsjednik Društva.

ČLANAK 4.

Organizacija i vođenje izleta ili neke druge akcije iz kalendara aktivnosti i Programa rada Društva čin je dobre volje svakog člana planinarskog društva, uzoran primjer suradnje i pomoći drugima u nastojanjima da se dođe do zajedničkog cilja – posjećivanja i hodanja u planinama. To je osobito njegov doprinos očuvanju i razvoju planinarstva i planinarske etike.

Voditelj izleta ne plaća izlet.

ČLANAK 5.

Planinarski izlet ili pohod je organizirani odlazak u planine ili prirodu, a može se ocijeniti kao: LAKŠI, TEŽI ili NAPORAN.

LAKŠI izlet organiziraju se s otprilike 4 (četiri) sata hodanja dnevno, ovisno o vremenskim uvjetima i terenu.

TEŽI izleti su sa 6-7 sati pješačenja.

IZUZETNO NAPORNI su svi planinarski pohodi koji zahtijevaju 8 i više sti pješačenja dnevno, primjereni su samo za kondicijski najspremnije planinare.

ČLANAK 6.

Voditelj izleta-pohoda ima slijedeća prava i obveze:

1.            Izraditi pisanu obavijest za izlet ili pohod, 14 dana prije održavanja istog, ako je u pitanju višednevni izlet, odnosno 8 dana prije, ako je jednodnevni izlet.

Obavijest treba sadržavati najbitnije podatke o vremenu i mjestu polaska, ciljnoj destinaciji, cijeni, po potrebi o vremenu, opremi i sl.

2.            Obavijest izlaže u oglasne ormariće Društva u Umagu, Bujama, Poreču i Buzetu. Poželjno je dati informaciju i putem lokalnih radio stanica.

3.            Prima prijave i uplate članova u objavljeno vrijeme, obično četvrtkom, odnosno tri dana prije odlaska na izlet.

4.            Prijavljeni članovi mogu otkazati izlet do petka, tj. najkasnije dva dana prije polaska. Ako izlet ne otkažu, a ne dođu na isti, novac im se ne vraća.

Otkaz se neće uvažiti bez valjanog razloga, a 10% iznosa zadržat će se za pokriće troškova organizacije izleta.

Član Društva koji zbog opravdanih razloga ne može ići na izlet može pronaći zamjenu u drugoj osobi. U tom slučaju prenosi joj i svoje povlastice i dužnosti.

5.            Na temelju primljenih prijava i uplata odlučuje da li će se izlet održati, o vrsti prijevoza i ostalim pojedinostima.

6.            Može ne povesti na izlet/pohod prijavljenog člana ili drugu osobu ako ocijeni da je nespreman ili loše opremljen.

7.            Određuje predvodnika izleta/pohoda, kao i člana koji će pratiti začelje kolone, kao i eventualna mjesta za kratke stanke radi održavanja jedinstva grupe. Vodi brigu da nitko ne smije ići ispred svog predvodnika ili zaostaje sam iza kolone.

8.            Priprema informacije o području u koje se ide, i tijekom vožnje ili puta upoznaje sudionike o njegovim povijesnim, prirodnim, kulturnim i ostalim značajkama.

Također treba voditi računa o podučavanju svih sudionika iz orijentacije, topografije i dr. vještina korisnih za planinare.

9.            Upozoriti sudionike izleta, u prigodnoj situaciji, da čuvaju prirodu i zaštićuju čovjekovu okolinu.

10.       Dovesti do odredišta i vratiti na polazno mjesto sudionike izleta/pohoda, koristeći se najpogodnijim načinom i sredstvima za to, iz razloga jer voditelj puta nije izletnik, nego odgovorna osoba za sudionike i organizaciju izleta.

11.       U slučaju nezgode na izletu, voditelj izleta donosi odluku o poduzimanju potrebnih mjera, pri čemu može odrediti da li će on nastaviti voditi izlet/pohod ili će to povjeriti drugom članu, a on ostati rješavati nastalu nezgodu ili problem. Ako je potrebno i ima načina, obavijestit će odgovarajući centar ili službu za pomoć.

12.       Po povratku s izleta/pohoda, daje Upravnom odboru u pisanom obliku izvješće o tijeku izleta, sudionicima, eventualne primjedbe po vlastitoj ocjeni, uz prilaz prihoda i rashoda, tj. financijsko izvješće.

13.       U slučaju spriječenosti voditelja izleta na sam dan održavanja izleta/pohoda, dužan je sam pronaći zamjenu, a čemu će upoznati predsjednika ili tajnika Društva.

14.       U slučaju izleta u inozemstvo dužan je , najkasnije dva dana prije održavanja izleta, o tome obavijestiti HPS u Zagrebu.

ČLANAK 7.

Cijenu izleta, ovisno o relaciji, da li unutar Županije ili izvan, sadržaju, trajanju, broju prijavljenih sudionika, angažiranju prijevoznika, kao i sufinanciranju izleta određuje Upravni odbor.

ČLANAK 8.

Minimalni broj sudionika izleta/pohoda ne može biti manji od 20 (dvadeset), a broj se računa na osnovi primljenih prijava uz uplatu za izlet, traženog iznosa.

Ukoliko nije prijavljen minimalan broj zainteresiranih za izlet, voditelj izleta odlučuje. Najkasnije dan prije održavanja izleta, da li će otkazati izlet, ili samo autobus, smještaj, rezervacije, i sl., a ponuditi prijavljenima mogućnost da se izlet ipak održi, ali uz korištenje vlastitog prijevoza.

Uplaćeni novac vraća se članovima, ili po dogovoru, ostaju ako akontacija za slijedeći izlet.

ČLANAK 9.

Predškolska djeca (starosti do 7 godina), ako su u pratnji roditelja ili staratelja, ne plaćaju prijevoz, time da nemaju pravo na posebno sjedište.

Djeca iznad 7 godina, pa do završetka osnovne škole, te redovni učenici srednjih škola i studenti, plaćaju 50% cijene za prijevoz, pod uvjetom da su članovi planinarskog društva, dok ostali popusti ovise o aranžmanu dotičnog izleta, o čemu se odluka donosi od slučaja do slučaja (popust na grupu, i sl.).

ČLANAK 10.

Za sudionike koji nisu članovi Društva, cijena izleta uvećava se za 25%, odnosno plaćaju ekonomsku cijenu izleta.

ČLANAK 11.

Svi članovi i ostali sudionici obvezni su se na izletu/pohodu pridržavati donijetih Pravila i slušati naputke voditelja izleta.

ČLANAK 12.

Voditelj izleta ili njegov suradnik obvezni su upoznati se sa zdravstvenim stanjem prijavljenih članova i kondicije, osobito u slučaju kada su u pitanju zahtjevniji usponi ili višednevni pohodi. Ovlašten je zahtijevati i liječničko uvjerenje od pojedinih osoba (osobe u poznijoj životnoj dobi, kronični bolesnici, novi članovi).

U slučaju iz st. 1. određuje najnižu starosnu dob djece koja mogu sudjelovati.

Za djecu ispod 15 godina na izlet/pohod brinu roditelji ili osoba koju su prijavili voditelju izleta.

Starije ili slabije osobe moraju same voditi računa o tome da li su spremne sudjelovati na izletu/pohodu, o čemu se mora suglasiti i voditelj izleta.

ČLANAK 13.

Sudionik izleta/pohoda, bez obzira da li je član Društva ili nije, može biti isključen iz izleta/pohoda i protiv njega izrečena odgovarajuća stegovna mjera, ako se ne pridržava ovih Pravila i procedura, te naputaka voditelja izleta.

ČLANAK 14.

Sve što nije predviđeno ovim Pravilima i procedurama, rješavat će se susljedno smislu odredbi istih i odredbi Statuta.

Tumačenja odredbi ovih Pravila i procedura u slučaju nejasnoća ili upitnih situacija daje Upravni odbor koji ih je i donio.

ČLANAK 15.

Ova Pravila i procedure stupaju na snagu danom donošenja, od kada se i primjenjuju.

U Umagu, 17. veljače 1998. godine

Broj: 10/98.

                                                                                              PREDSJEDNIK

                                                                                              Roberto Nemaz

"PLANIK" UMAG

S T A T U T

/pročišćeni tekst/

Umag, 15. studenoga 1997.

Na osnovi odredbe članka 37., st. 1. Zakona o udrugama (NN, br. 70/97.), u svezi odredbe članka 77., Zakona o športu (NN. br. 111/97.), članka 20., Statuta Hrvatskog planinarskog saveza i članka 20., Statuta Hrvatskog planinarskog društva "Planik" Umag (dalje u tekstu: Društvo), Skupština Društva je na sjednici od 15. studenoga 1997. godine donijela je

S T A T U T 

HRVATSKOG PLANINARSKOG DRUŠTVA "PLANIK" UMAG

Planinarska udruga u Republici Hrvatskoj dobrovoljna je, samostalna, interesna i izvanstranačka organizacija planinara, ljubitelja planina i planinarske prirode, te prirodnih i povijesnih znamenitosti u planinama.

Planinarska udruga svojim radom i djelovanjem među članovima njeguje i razvija planinarske vještine i planinarsku rekreaciju, podstičući i ljubav prema čuvanju ljepota planinarske prirode , prema čovjeku i prema svojoj domovini Republici Hrvatskoj.

Planinarska udruga oblik je slobodnog udruživanja građana.

I.        OPĆE ODREDBE

ČLANAK 1.

Hrvatsko planinarsko društvo "PLANIK" UMAG ( u daljnjem tekstu: Društvo) Udruga je dobrovoljni udruženih građana koji žele ostvariti svoje ciljeve i interese zajedničkim posjećivanjem planina i kretanjem u prirodi radi vlastite rekreacije i čuvanja prirode uopće.

ČLANAK 2.

Radi promicanja interesa Društva kao cjeline, Društvo se može udruživati u zajednicu planinarskih ili športskih udruga ili/i saveza na području grada, općine i Županije istarske.

ČLANAK 3.

 Društvo prihvaća Statut Hrvatskog planinarskog saveza donijetog na Skupštini HPS-a dana 09. ožujka 1996. godine, te je time član Hrvatskog planinarskog saveza koji ima sjedište u Zagrebu.

ČLANAK 4.

Potpuni naziv Društva glasi: Hrvatsko planinarsko društvo "PLANIK" UMAG. Uz potpuni naziv, Društvo upotrebljava i skraćeni naziv: HPD "PLANIK" UMAG. Sjedište Društva je u Umagu, Obala Josipa Broza Tita 3/I.

ČLANAK 5.

Društvo ima svoj pečat okruglog oblika promjera 30 mm, u kome su uz obod pečata upisane riječi: HPD "PLANIK" UMAG. U sredini pečata je znak HPS-a. Za računske i manipulativno-administrativne poslove upotrebljava se pečat Društva istog sadržaja i oblika 20 mm.

Pečat čuva predsjednik Društva.

ČLANAK 6.

Društvo djeluje na području bujštine i poreštine.

Bujština obuhvaća područje nekadašnje općine Buje od 1975. do 1993. godine, odnosno područje sadašnjih triju općina: Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, te triju gradova: Buje, Novigrad i Umag.

Poreština obuhvaća područje nekadašnje općine Poreč (do 1993. godine), a sada područje tri općine: Lovreč, Vižinada i Vrsar, te grada Poreča.

ČLANAK 7.

Radi ostvarivanja svojih ciljeva i programskih zadaća Društvo surađuje s drugim planinarskim društvima, trgovačkim društvima, športskim udrugama i zajednicama, ustanovama i tijelima državne uprave.

ČLANAK 8.

Rad Društva je javan.

Sve svoje akcije Društvo provodi putem objava na oglasnim pločama, pismenim ili usmenim obavijestima, izdanjem tiskanog materijala, i sl.

ČLANAK 9.

Društvo ima svojstvo pravne osobe koje stječe upisom u Registar udruženja građana Županije istarske, kod zakonom određenog tijela državne uprave.

Za preuzete obveze društvo odgovara svim svojim sredstvima.

Društvo predstavlja i zastupa predsjednik Upravnog odbora, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti član Upravnog odbora kojeg odredi Upravni odbor.

U svim pravnim poslovima Društvo zastupa tajnik.

ČLANAK 10.

Rad u tijelima Društva dobrovoljan je društveni rad koji se obavlja sukladno načelima javnosti, kolegijalnosti, odgovornosti, informiranosti, reizbornosti i demokratskog odlučivanja.

II.            SVRHA, CILJEVI I ZADAĆE

Članak 11.

Osnovnu svoju djelatnost – planinarenje Društvo ostvaruje tako da:

-          okuplja građane svih starosnih dobi koji su voljni posjećivati planine i hodati u prirodi, te čuvati i njegovati prirodno bogatstvo

-          razvijati organizirane oblike planinarenja i stvara uvjete za unapređenje planinarske kulture i razvoj ukupne planinarske djelatnosti

-          potiče boravak u prirodi i tjelesne aktivnosti koje se organizirano izvode radi unapređenja zdravlja ili rekreacije

-          pokreće i organizira djelatnost na zaštiti i unapređenju planinarske prirode i čovjekove okoline, te na očuvanju kulturno povijesnih spomenika u planinama

-          razvija ljudsko dostojanstvo, skromnost, upornost, snalažljivost, prisebnost, odvažnost i izdržljivost svojih članova, tako što stvara uvjete za razvitak zdravog, snažnog i plemenitog čovjeka

-          organizira samostalno ili u suradnji s drugim društvima planinarske izlete, pohode, ture, susrete, sletove, ekspedicije, logorovanja, planinarska takmičenja i druge manifestacije

-          organizira obilježavanje, čuvanje i održavanje planinarskih staza, putova i sl.

-          jača materijalnu osnovu i imovinu udruge planinara, vodi brigu i pomaže u gradnji, održavanju i čuvanju planinarskih objekata (domova, kuća, skloništa)

-          promiče planinarstvo kod mladeži i građana, te organizira i provodi odgojno-obrazovni rad među planinarima

-          njeguje planinarsku etiku, razvija čovjekoljublje, nesebičnost, ispravan odnos prema prirodi i smisao za njegovo očuvanje

-          organizira osposobljavanje svoga  članstva za pojačane napore pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, nesreća, ratnih opasnosti i dr. sličnih stanja

-          surađuje s odgovarajućim  institucijama i dr. udrugama na razvoju planinarstva i njegovom društvenom vrednovanju

-          brine se o upoznavanju članstva s tehnikom planinarstva i alpinizma, te o razvoju i unapređenju planinarenja uopće

-          obavlja i dr. poslove potrebne za unapređenje planinarenja.

III.    ČLANSTVO U DRUŠTVU, PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA

ČLANAK 12.

Članom planinarskog društva postaje se dobrovoljnim prihvaćanjem ovog statuta i prihvaćanjem pravila planinarske etike.

Članstvo u društvu dokazuje se planinarskom iskaznicom i potvrdom odnosno markicom o plaćenoj članarini za tekuću godinu.

ČLANAK 13.

Članovi osobito imaju slijedeća prava i obaveze:

-          aktivno sudjelovati u radu Društva, predlagati i sudjelovati u donošenju odluka i zaključaka

-          birati i biti biran u tijela Društva

-          sudjelovati u organiziranim planinarskim aktivnostima

-          koristiti povlastice vezano za članstvo u planinarskoj udruzi.

ČLANAK 14.

Članovi Društva u tijelima društva imaju pravo glasa koje vrše osobno.

Svaki član ima jedan glas u Skupštini ili drugim tijelima Društva.

ČLANAK 15.

Dužnosti člana Društva su:

-          baviti se planinarskim aktivnostima

-          sudjelovati u radu društva i svojom aktivnošću doprinositi unapređenju rada

-          pridržavati se pravila i normi planinarske udruge i čuvati njen ugled

-          redovito plaćati članarinu.

ČLANAK 16.

Članstvo  u Društvu prestaje:

-          istupom

-          neplaćanjem članarine

-          isključenjem (odluka Suda časti)

-          smrću.

Odluku o prestanku članstva donosi Upravni odbor automatizmom, izuzev kod isključenja kada odluku donosi Sud časti.

Nezadovoljan član može izjaviti žalbu koju rješava Skupština društva.

ČLANAK 17.

Društvo svoje članstvo i rad može organizirati kroz ustrojstvene oblike kao: podružnice, sekcije, odsjeke, ogranke i stanice, o čemu odluku donosi Upravni odbor.

Ustrojstveni oblici nemaju svojstvo pravne osobe i ne modu ga steći.

Podružnice mogu biti za područje grada, općine, mjesnog odbora, mjesta ili trgovačkog društva.

Sekcije mogu biti: alpinistička, skijaška, speleološka, gljivarska.

Odsjeci mogu biti: za školsku djecu, za mladež, za veterane.

Podružnice, sekcije, odsjeci, ogranci i stanice biraju svog pročelnika.

Pročelnik podružnice član je Upravnog odbora po funkciji.

IV. USTROJ DRUŠTVA

ČLANAK 18.

Tijela Društva su:

1.      Skupština

2.      Upravni odbor

3.      Nadzorni odbor

4.      Sud časti

1)     Skupština

ČLANAK 19.

Skupština Društva je najviše tijelo Društva koje upravlja poslovima Društava.

Skupštinu sačinjavaju ravnopravno svi članovi društva i predstavlja izravni oblik odlučivanja.

Skupština može pravovaljano odlučivati ako  se odazvalo više od trećine ukupnog broja članova Društva.

Izborna Skupština održava se svake četvrte godine .

Skupština odluke donosi natpolovičnom većinom prisutnih članova.

ČLANAK 20.

Sjednica Skupštine održavaju se po potrebi, a najmanje jednom godišnje.

Skupština:

-          donosi osnovnu programsku orijentaciju,

-          donosi i mijenja statut i njegove izmjene i dopune

-          bira predsjednika Skupštine

-          bira Upravni odbor, Nadzorni odbor i Sud časti

-          daje razrješnicu članovima Upravnom odbora, Nadzornog odbora i Sudu časti

-          donosi pravilnik o radu

-          razmatra i prihvaća izvješća o radu organizacijskih i radnih tijela Društva

-          razmatra važna pitanja  iz rada društva, donosi stavove, odluke, zaključke i preporuke

-          odlučuje o visini članarine

-          odlučuje o žalbama i predstavkama članova

-          obavlja dr. poslove ako nisu zakonom, statutom ili njenom odlukom stavljeni u nadležnost dr. tijela.

ČLANAK 21.

Skupštini saziva predsjednik Skupštine na prijedlog Upravnog odbora.

Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu u roku od 30 dana i u slučaju kada to zatraži 1/5 članova Društva, Hrvatski planinarski savez ili Nadzorni odbor društva.

Ako predsjednik ne sazove skupštinu na zahtjev predlagača u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, sazvat će je predlagači.

Poziv za Skupštinu s objavom dnevnog reda i odgovarajućim materijalom mora biti objavljen članovima najmanje 8 dana prije održavanje Skupštine.

ČLANAK 22.

Radom Skupštine rukovodi radno predsjedništvo od tri člana koji Skupština bira iz redova prisutnih članova.

Sjednicu Skupštine otvara i njome rukovodi do izbora radnog predsjedništva predsjednik ili član Upravnog odbora kojeg odredi Upravni odbor.

Rad Skupštine uređuje se Pravilnikom koji donosi Skupština .

Rad Skupštine je javan i o tome vodi se zapisnik.

2)     Upravni odbor

ČLANAK 23.

Upravni odbor Društva je poslovodno i izvršno tijelo, a bira ga, ili potvrđuje skupština kojoj odgovara za svoj rad.

Uz kolektivnu odgovornost koju ima Upravni odbor, svaki član Upravnog odbora snosi i osobnu odgovornost za svoj rad.

ČLANAK 24.

Upravni odbor broji 9 članova koje se bira na četiri godine, a mogu biti ponovo birani na tu dužnost.

U sustav Upravnog odbora ulaze i čelnici podružnica.

Iz redova svojih članova Upravni odbor bira predsjednika i tajnika. Tajnik se bira  za razdoblje od dvije godine, a može biti ponovo izabran na tu dužnost.

ČLANAK 5.

Upravni odbor:

-          provodi politiku, smjernice  i odluke koje je utvrdila Skupština, donosi poslovnik, plan i program svog rada

-          upravlja imovinom društva i donosi odluke o materijalno-financijskom poslovanju sukladno financijskom planu

-          imenuje blagajnika prema vlastitoj procjeni osobe pogodne za taj posao

-          priprema i razmatra materijale za Skupštinu

-          donosi odluku o sazivanju Skupštine s prijedlogom dnevnog reda, utvrđuje prijedlog statuta, te njegovih izmjena i dopuna

-          donosi financijski plan i zaključni račun društva

-          surađuje s dr. planinarskim društvima, udrugama, zajednicama, trgovačkim društvima i državnim tijelima

-          objedinjava i usmjerava rad svih radnih tijela Društva

-          organizira i saziva potrebna savjetovanja, predavanja, tečajeve i dr. skupove radi osposobljavanja svojih članova

-          daje prijedloge nadležnim tijelima za dodjelu priznanja zaslužnim članovima Društva

-          obavlja stručne, tehničke, administrativne i njima slične poslove za potrebe Društva

-          ustanovljava potrebna radna tijela radi boljeg ostvarivanja ciljeva i zadaća

-          određuje predstavnika Društva u HPS

-          zaključuje i dogovora i dr. pravne poslove u sklopu vođenja poslova Društva

-          donosi odluku o izdavačkoj, informativnoj, marketinškoj i dr. djelatnosti

-          obavlja druge poslove utvrđene ovim Statutom, kao i one koje mu povjeri Skupština

ČLANAK 26.

Upravni odbor sastaje se po potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca. Sjednicu Upravnog odbora saziva predsjednik na svoju inicijativu, na prijedlog tajnika ili na prijedlog 1/3, članova Upravnog odbora. Sjednicu Upravnog odbora može sazivati i Nadzorni odbor društva.

ČLANAK 27.

Upravni odbor može pravovaljano odlučivati ako sjednici prisustvuje više od polovice članova.

Upravni odbor odluke i zaključke donosi javnim glasovanjem, i to većinom glasova prisutnih članova.

ČLANAK 28.

O radu Upravnog odbora vodi se zapisnik koji sadrži donijete odluke i zaključke, te važne prijedloge i naglaske izrečene na sjednici.

ČLANAK 29.

Upravni odbor može kooptirati do 1/3 članova u Upravni odbor ako se za to ukaže potreba zbog smanjenja broja članova Upravnog odbora ili prestanka rada pojedinih članova.